Čaj od maslačka: priprema, korijen, djelovanje i nuspojave

Maslačak je česta livadna biljka s rozetom nazubljenih listova, žutim cvjetovima i debelim korijenom. Svi dijelovi sadrže gorke tvari, ali se ne koriste za istu svrhu.

Monografija za korijen odnosi se na „korijen s nadzemnim dijelom“ (radix cum herba), a ne na sam korijen ^[2]. Čajevi u trgovini često sadrže samo korijen, pa podaci iz monografije za njih vrijede samo približno.

List maslačka priprema se kao većina biljnih čajeva, prelijevanjem vrućom vodom. EMA za tradicionalnu uporabu odraslih navodi 4–10 g usitnjenog lista kao infuziju, do tri puta dnevno^[1]. Za običnu šalicu čaja koristite manje, žličicu do dvije suhog lista na šalicu. Ostavite 5–10 minuta i procijedite.

Svježi mladi listovi beru se u proljeće, prije cvatnje, kad su najmanje gorki. Berite ih podalje od prometnica i površina tretiranih pesticidima.

Korijen maslačka je tvrd i drvenast, pa ga treba kuhati, a ne samo preliti. EMA za korijen s nadzemnim dijelom navodi 3–4 g usitnjene biljke kao dekokt ili 4–10 g kao infuziju, do tri puta dnevno ^[2].

1. Stavite jednu do dvije čajne žličice usitnjenog suhog korijena (oko 3–4 g) u lončić.
2. Prelijte s oko 250 ml hladne vode i zagrijte do vrenja.
3. Kuhajte na laganoj vatri 3–5 minuta, a zatim ostavite poklopljeno još desetak minuta.
4. Procijedite.

Prženi korijen maslačka

Korijen se može i lagano popržiti prije kuhanja. Tada dobiva tamniju boju i okus koji podsjeća na kavu ili cikoriju, pa se koristi kao napitak bez kofeina. Prženjem se mijenja sastav korijena, pa se podaci iz monografije na prženi korijen ne mogu izravno primijeniti.

Okus i gorčina

Kad ljudi traže „iskustva“ s čajem od korijena maslačka, najčešće ih zanima okus. Čaj je izrazito gorak, zemljan i pomalo sladak. Prvi put je mnogima neobičan. Gorčinu ublažavaju kraće kuhanje, manje korijena, med ili kombinacija s blažim biljkama poput mente. Prženi korijen obično je pitkiji od sirovog.

EMA navodi dvije tradicionalne primjene maslačka:

• korijen s nadzemnim dijelom: ublažavanje simptoma blagih probavnih smetnji, poput osjećaja punoće, vjetrova i usporene probave, te privremeni gubitak apetita^[2];
• list, korijen i nadzemni dio: povećanje količine mokraće radi ispiranja mokraćnog sustava, kao pomoćno sredstvo kod blagih tegoba ^[1,2].

Kod uporabe za mokraćni sustav monografija naglašava da treba piti dovoljno tekućine. Ako se pojave vrućica, bolno mokrenje, grčevi ili krv u mokraći, treba se javiti liječniku^[1].

Uz probavu se maslačak često spominje zajedno s drugim gorkim i aromatičnim biljkama. Usporedbu pronaći ćete u vodiču čaj za probavu.

Maslačak se često prodaje kao čaj „za jetru“ ili za „detoksikaciju“. EMA ne navodi nijednu primjenu maslačka za jetru ^[1,2]. Čaj od maslačka ne „čisti“ jetru, krv ni organizam.

Mogu se javiti alergijske reakcije ^[1]. Kod korijena su opisani i bol u gornjem dijelu trbuha i pojačana kiselina u želucu ^[2]. Maslačak ne smiju uzimati osobe alergične na biljke iz porodice glavočika, kojoj pripadaju i kamilica, stolisnik i arnika^[1].

Maslačak sadrži kalij. Zbog mogućeg rizika od povišenog kalija u krvi (hiperkalemije) EMA savjetuje da ga izbjegavaju osobe sa zatajenjem bubrega, šećernom bolešću ili zatajenjem srca^[1,2].

Interakcije s lijekovima nisu prijavljene ^[1,2]. Ako uzimate lijekove koji utječu na kalij ili mokrenje, redovito pijenje čaja od maslačka dogovorite s liječnikom ili ljekarnikom.

Sigurnost maslačka u trudnoći i tijekom dojenja nije utvrđena. EMA zato ne preporučuje njegovu uporabu u tim razdobljima. Djeci mlađoj od 12 godina maslačak se ne preporučuje jer nema dovoljno podataka ^[1,2].

Maslačak se često uspoređuje s čajem od koprive. Obje biljke imaju tradicionalnu uporabu za povećanje količine mokraće i obje se ne preporučuju bez savjeta liječnika osobama s teškom bolešću srca ili bubrega. Razlika je u okusu i ostalim primjenama: kopriva je blaga i travnata, a korijen maslačka gorak i tradicionalno se koristi kod probave.